U ponedjeljak rano ujutro naši ministranti su se u zajedništvu s Ines, Katarinom, Tatjanom i vozačima okupili pred župnom crkvom sv. Obitelji, te uz molitvu i Božju pomoć krenuli na njihov mali izlet… Bilo je četiri ujutro. Pospani, uzbuđeni, ali nadasve radosni, zaputili su se put Istre…
Prvo odredište bila je Istralandija gdje su dan proveli u kupanju, spuštanju niz tobogane i uživanju. Poslijepodne su stigli na Trsat u svetište našoj Majci, gdje su razgledali svetište uz stručno vodstvo fra Krunoslava Kocijana i na svetoj misi zahvalili na daru ministriranja, zajedništvu i na svim blagoslovima koje su primili tijekom godine. Nakon svete mise su s fratrima večerali u najljepšoj blagavaonici svih samostana u našoj provinciji (osim naravno naše na Jugu 2). Zahvalivši im na svemu uputili su se kod fra Siniše Pucića na Krnjevo u župu sv. Nikole Tavelića gdje su prespavali dvije noći. Po dolasku i nakon što su raspakirali stvari uslijedilo je žestoko navijanje za našu repku. Unatoč nepovoljnom rezultatu svi su zaključili da ih volimo isto kao i da su pobijedili. Uslijedilo je spavanje i rano ustajanje jer su u utorak prijepodne došli na Punat odakle su se brodićem uputili na Košljun.
Samim dolaskom na taj mali otočić osjetio se mir i spokoj, te smo shvatili kako nam je svima u životu potreban pokoji miran trenutak da bismo još bolje molili i bili bliže Bogu. Izmolili smo anđelovo pozdravljenje predovođeni fra Sinišom, pogledali muzej i crkvu te nakon toga otišli na zasluženo kupanje za koje smo dobili posebnu dozvolu (ipak su naši ministranti najbolji). Uživali su u kupanju,igri i naslikavanju (što se mora nije teško). Uslijedio je povratak na kopno, te su svoj put nastavili prema samostanu časnih sestara Sv. Križa gdje su se oduševili ambijentom a nadsve sestarama koje iako su starije životne dobi ostavljaju dojam kao da im je dvadeset godina jer vedar duh, pjesma i smijeh to učine od čovjeka. Tamo su se okrijepili, vratili na smještaj, bili na svetoj misi, gdje su ministranti ministrirali, neki čitali te smo i na taj način predstavljali svoju župu.
Navečer su otišli na šetnju i sladoled u Opatiju te nakon toga otišli na spavanje. Ujutro su se nakon doručka pozdravili s fra Sinišom,zahvalili mu na gostoprimstvu,druženju te nastavili svoj put prema Krašiću gdje su po dolasku pozdravili župnika vlč. Vučka, a časna sestra ih je pobliže upoznala sa životom našega blaženika,velikog čovjeka i domoljuba Alojzija Stepinca. Obišli su spomen kuću, crkvu, križni put. Izmolili anđelovo pozdravljenje, molitvu za proglašenje svetim našega kardinala i uz molitvu da zagovara kod Gospodina za našu Hrvatsku i za pronalazak svih naših nestalih,posebice Jean Michel Nicoliera, nastavili putovanje prema Osijeku. Naravno neizostavnim stajanjem u “Meku”, pjesmom i druženjem stigli su u svoju župu gdje ih je dočekao župnik fra Dragutin kojemu su od srca zahvalili za to što ih podupire u svemu, podučava i za njih moli.
Također su zahvalili vozačima Milanu i Robertu što su “trpili” sve njihove zahtjeve i vozali ih posvuda te svima onima koji su nas ugostili i omogućili ovo naše putovanje. A najveća hvala ide našem Isusu koji nas okuplja, i koji je blagoslovio svaki korak naših života. Hvala mu što je naš prijatelj i otkupitelj. Vole vas vaši ministranti!
Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.